Navodne iranske prijetnje snažan su vjetar u leđa prodaji oružja SAD, najviše saveznicima u Perzijskom zalivu.

Prema studiji vašingtonskog Kongresnog istraživačkog centra, koja daje do sada najdetaljniji uvid javnosti u trgovinu američkim oružjem, SAD su u 2011. godini dostigle rekordnu prodaju naoružanja od 66,3 milijarde dolara. Ta cifra pokriva 3/4 ukupnog svjetskog tržišta naoružanja vrijednog 85,3 milijarde dolara. Drugoplasirana Rusija od prodaje oružja inkasirala je tek, 4,8 milijardi dolara.

Svjetska ekonomska kriza pogodila je i tržište naoružanja, pa je do prošle godine, tradicionalno unosna trgovina oružjem pokazivala takođe znake zamora. Ali, previranja na Bliskom istoku nadjačala su finansijske brige pa su regionalne zemlje, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman krenule sa ozbiljnim narudžbinama i zato je američka prodaja 2011. čak triput veća od prethodne.

Saudijska Arabija je naručila 84 nova F-15 borbena aviona, municiju, raketnu i logističku podršku, kao i osavremenjivanje postojećih 70 F-15 aviona. Uz veći broj borbenih helikoptera, zaokružena je ukupna porudžbina na 33,4 milijarde dolara.

Emirati su naručili najmoderniji antiraketni štit koji uključuje radare i vrijedan je 3,5 milijardi dolara. UEA su se snabdjeli i sa 16 borbenih helikoptera vrijednih 939 miliona dolara. Oman je kupio 18 borbenih aviona F-16 za 1,5 milijardi dolara.

Veliki kupci američkog oružja su Indija, koja je izdvojila 4,1 milijardu dolara za 10 C-17 transportera i Tajvan, sa porudžbinom "patriot" antiraketne baterije vrijedne dvije milijarde, što je izazvalo gnijev Pekinga. 

Za razliku od SAD, naredne dvije druge velike svjetske sile, Rusija i Kina imaju sasvim drugačiji ekonomski odnos spram Irana. Tako je ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, na sastanku sa svojom američkom kolegicom rekao: "Američki jednostrani embargo protiv Irana stvara gubitke ruskim poslovnim interesima", naglasivši da "američke sankcije protiv Sirije i Irana postaju sve više vanteritorijalne u svojoj prirodi i direktno se dotiču interesa ruskog poslovanja". Konkretno je istaknuo kako ruske banke trpe zbog ovih sankcija.

Tu je i vijest da će iranski privatni sektor, uz potporu Odjela za zaštitu okoliša, podijeliti iskustva sa kineskim industrijskim proizvođačima koji se bave proizvodnjom različitih vrsta električnih automobila. Suradnja će započeti prema ugovoru kojeg su potpisale dvije strane za vrijeme posjeta iranske delegacije industrijskim postrojenjima za proizvodnju električnih automobila u Šangaju. 
Zvanični Teheran će kroz suradnju sa privatnim sektorom podržati proizvodnju električnih vozila koja će pomoći smanjenuju zagađenja u velikim iranskim gradovima.
Sa Kinezima je ugovoren razvoj tehnologije za izgradnju električnih autobusa i minibuseva u Iranu koja će biti operativna od sljedeće godine.

Od bh. aktuelnosti prvo ćemo prenijeti da je Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH – FIPA, 19. septembra   u Sarajevu organizovala pres konferenciju na kojoj su prezentirani promotivni spotovi za 2012. godinu.
U cilju što bolje i kvalitetnije promocije stranih investicija, Agencija je u saradnji sa Norveškom Ambasadom u Bosni i Hercegovini snimila kratke promotivne filmove o strateškim bh. privrednim sektorima koji uključuju i kratke izjave i iskustva postojećih investitora. Fokus je bio na sektorima energetike, mataloprerađivačkom, drvnom i sektoru turizma, a filmovi su urađeni na engleskom jeziku. Pored generalnih informacija o navedenim sektorima, projektom je obuhvaćeno i 16 kompanija koje su predstavile svoje razloge zbog kojih su se odlučili investirati u BiH, a predstavile su i neke od svojih budućih planova. Cilj snimanja kratkih promotivnih filmova jeste da se Bosna i Hercegovina predstavi kao zemlja koja raspolaže značajnim investicijskim mogućnostima i zemlja koja nudi širok spektar industrijskih aktivnosti koje mogu privući strani kapital, kao i to da se isplati ulagati, što potvrđuju iskustva i svjedočenja postojećih investitora.                     

U Banja Luci je otvoren Prvi međunarodni sajam zanatstva na kojem je predstavljeno preko 140 izlagača i više od 50 zanata. Na trodnevnom sajmu su se predstavile zanatlije iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Njemačke, Austrije i BiH, koji se bave isključivo proizvodnjom.
Cilj sajma je bio i u promociji starih zanata kao i kulturno-historijskog naslijeđa BiH. Manifestacija je bila prilika za prezentaciju proizvoda i usluga zanatlija. Prvi međunarodni sajam zanatstva organizovali su Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva i Zanatsko-preduzetnička komora RS, uz podršku Privredne komore Republike Srpske i Banja Luke.
Švajcarska bi mogla da prestane biti raj za otvaranje tajnih bankovnih računa - klijenti najavljuju povlačenje ogromnih suma iz švajcarskih banaka. 
U najvećoj banci UBS očekuju da će evropski klijenti povući stotine milijardi franaka zbog obustavljanja mogućnosti korištenja tajnih računa, koji im omogućavaju izbjegavanje plaćanja poreza. Promjene u poreskom i finansijskom sistemu  mogle bi da teško pogode najveće švajcarske banke, koje su kroz istoriju bile poznate kao sigurna luka za kapital, koja garantuje maksimalnu diskreciju i tajnost. No, nakon što su se mnoge zemlje požalile da njihovi građani izbjegavaju plaćanje poreza tako što novac drže na tajnim računima u Švajcarskoj, ta zemlja je pod sve većim pritiskom da promijeni svoju regulativu. Švajcarske banke mogle bi vrlo brzo da dožive "odliv" od 12 do čak 30 milijardi franaka iz ukupne evropske imovine a pretpostavlja se da će stotine milijardi franaka ''iscuriti'' iz Švajcarske.

Španski premijer Mariano Rahoj odbacio je zahtjev Katalonije da dobije fiskalnu nezavisnost, čime se otvara potencijalno ozbiljan spor u vrijeme ekonomske krize.
Artur Mas, predsjednik sjeveroistočnog regiona, došao je u Madrid i zatražio početak razgovora o ideji da Katalonija sama naplaćuje i troši svoje poreze, no premijer je odbio prijedlog "fiskalnog pakta'' jer nije u skladu sa španskim Ustavom.     Na masovnim demonstracijama građani Barceloni su prošle sedmice zatražili veću autonomiju i ekonomsku nezavisnost. Katalonija smatra da doprinosi centralnom budžetu mnogo više nego što iz njega dobija u vrijeme provođenja oštrih mjera štednje u sektorima zdravstva i prosvjete. Prošlog mjeseca, region je morao da uzme pet milijardi eura pomoći od španske Vlade da bi finansirao dio duga od 40 milijardi eura, što je petina njegovog društvenog proizvoda.

Finansijska kriza koja je nastala nakon propasti Lehman Brothersa američku je ekonomiju koštala najmanje 12,8 bilijuna dolara, pokazala je nova studija neprofitne organizacije Better Markets. Pritom valja napomenuti kako autori studije naglašavaju kako je riječ o vrlo konzervativnoj procjeni jer su realni troškovi zapravo vjerojatno i veći, ali ih je teško precizno izračunati.
Better Markets, organizacija koja se zalaže za stroga pravila poslovanja na Wall Streetu, studiju je objavila točno na četvrtu godišnjicu bankrota Lehman Brothersa, a ona služi kao svojevrsna kontra neprestanim tvrdnjama bankara da su nove financijske regulative te koje stvaraju troškove. Studija jasno pokazuje da su troškovi ipak puno veći ako se bankama daju slobodne ruke da unište globalnu ekonomiju.
Organizacija Better Markets objašnjava kako će gubitak  BDP-a u periodu od 2008. do 2018. iznositi 7,6 bilijuna dolara, odnosno toliko bi veći američki BDP bio da nije došlo do krize. Preostalih 5,2 bilijuna dolara predstavljaju dodatni gubitak BDP-a koji je izbjegnut, ali samo zahvaljujući "izvanrednim mjerama fiskalne i monetarne politike" koje je vlada pokrenula tokom krize.
Pritom s velikom dozom skepse valja uzeti termin "izbjegnut", jer je riječ o rupi koja je pokrivena financijskim stimulansima Federalnih rezervi, kupovanjem obveznica i snižavanjem kamata. Na koncu će taj minus ipak morati pokriti obični građani, porezni obveznici. Studija uz to spominje, ali ne uvrštava u konačnu cijenu krize, i gubitak od 11 bilijuna dolara koja su pretrpjela američka kućanstva.
Grupacija dodaje da stvarni i izbjegnuti troškovi krize obuhvaćaju niz kategorija, uključujući skok nezaposlenosti, vladinu pomoć za financijski sektor, razne druge bailoute i druge vidove podrške. Markets upozorava da je financijska kriza ostavila SAD sa "smanjenim fiskalnim kapacitetom" da se izbori s budućim problemima, zbog čega je javni dug značajno uvećan do cifre od 16 bilijuna dolara, što se otprilike poklapa sa stvarnim gubitkom nastalim zbog krize.
Naravno, početna suma od 12,8 bilijuna dolara ne uključuje niz "posljedičnih" troškova koji se ne mogu lako izračunati, poput pretvaranja investicijskih banaka kao što je Goldman Sachs u holding kompanije, koje imaju pun pristup federalnoj podršci za banke. Nemoguće je odrediti i cijenu uništenja ljudskog kapitala izraženog kroz dugoročnu masovnu nezaposlenost. "Postoje deseci milijuna Amerikanaca koji nikad neće vratiti zaradu, obrazovanje, vještine i poslovnu praksu koje su izgubili zbog krize", navodi se u studiji Better Marketsa. Zbog svega toga ostaje jasno kako je procjena gubitka na 12,8 bilijuna dolara stvarno vrlo konzervativna.